Ovogodišnja međunarodna Tribina kompozitora otpisana od strane Ministarstva kulture

datum slika april 17, 2014

Tribina kompozitora u očima Komisije Ministarstva kulture
za finansijsku podršku projektima u kulturi za 2014. godinu

Poštovane kolege,

Obaveštavam vas da na Konkurstvu Ministarstva kulture 23.Medjunarodna tribina kompozitora nije dobila finansijsku podršku. Tako je odlučila komisija koju je odabralo Ministarstvo, u sastavu:
Marija Adamov, muzikolog, dugogodišnji muzički urednik i kritičar Radio Novog Sada, Anja Djordjević, kompozitor, član UKSa, Dragana Pantić, muzički urednik RTSa, Ivan Ilić, kompozitor i dirigent Džez orkestra RTSa i Asja Radonjić, muzikolog, predstavnik Beogradske filharmonije.
Sadržaj ovogodišnje Tribine je, u godini u kojoj se obeležava stogodišnjica Stevana Mokranjca, osmišljen kao ommage muzičkom stvaralaštvu preko dobitnika nagrade koja nosi ime Mokranjac i koja ove godine beleži dvadeset godina postojanja, a čiji je pokrovitelj Ministarstvo Kulture.
Reč je o delima Dejana Despića, Isidore Žebeljan, Ljubice Marić, Ivana Jevtića, Vlastimira Trajkovića, Zorana Erića, Anje Đorđević, Aleksandre Vrebalov, Milana Mihajlovića, Ivane Stefanović, Srđana Hofmana, Ivana Brkljačića, Đure Živkovića.
Tribina je zadržala svoj medjunarodni karakter predloženim gostovanjem Kamernog orkestra Zabranjenog grada iz Pekinga i ansambla Quo Vadis iz Ljubljane, kao i svoju ulogu promotera najnovijih kompozicija, premijerniim izvođenjima dela slovenačkih, kineskih, makedonskih i srpskih autora.

Ivana Trišić,
Predsednica Udruženja kompoziotora Srbije

***

Pismo Udruženja kompozitora Ministarstvu kulture

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije
Gospođa Ana Vučetić,
pomoćnik ministra za savremeno stvaralaštvo i kreativne industrije
Vlajkovićeva 3, Beograd

Poštovana Ana Vučetić,
Povodom objavljenih rezultata ovogodišnjeg Konkursa za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti savremenog stvaralaštva u Republici Srbiji, na kome ovogodišnja 23. Međunarodna tribina kompozitora nije dobila finansijsku podršku, u ime Udruženja kompozitora Srbije obraćam Vam se sa molbom da nam dostavite obrazloženje na osnovu koga je Komisija za izbor projekata u oblasti muzike donela negativnu odluku.

S poštovanjem,
Ivana Trišić, predsednica UKS

***

Odgovor Ane Vučetić

Poštovana gospođo Trišić,

Primili smo Vaš dopis upućen elektronskom poštom, od 17. marta 2014. godine , u kojem iznosite primedbe na Rešenje o dodeli sredstava za sufinansiranje projekata u oblasti muzike broj 401-01-95/2014-03 od 7. marta 2014. godine.
Kako smo Vas već obavestili putem i-mejla, komisija u sastavu: Marija Adamov, predsednik, mr Anja Đorđević i mr Asja Radonjić, Dragana Pantić i Ivan Ilić, članovi, donela je 3. marta 2014. godine Odluku o izboru projekata u oblasti muzike, broj 451-04-3599/2014-03, po raspisanom javnom konkursu Ministarstva kulture i informisanja od 21. decembra 2013. godine, radi prikupljanja predloga za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, kao i projekata umetničkih, odnosno stručnih i naučnih istraživanja u kulturi, za 2014. godinu.
Komisija je potpuno autonomna u svom radu i prilikom razmatranja podnetih prijava rukovodila se primenom kriterijuma određenih Pravilnikom o načinu, kriterijumima i merilima za izbor projekata u kulturi koji se finansiraju ili sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije (član 5. i član 6. stav 1. „Službeni glasnik RS“, br. 57/10, 90/11 i 16/13). Donetu Odluku nije moguće promeniti naknadnom intervencijom.

S poštovanjem,

POMOĆNIK MINISTRA
Ana Vučetić, s.r.

***

Tekst Anje Đorđević

Politika, 17.03.2014

Vreme je da se institucije upristoje

Nikome nije palo na pamet da ukida Bemus i Tribinu kompozitora. Postoje i drugi fondovi i konkursi
Nije zahvalno davati izjave na brzinu. Uhvaćeni u trenutku retko smo u stanju da budemo dovoljno verbalno precizni. Takođe, van konteksta, rečenica može da zazvuči zbunjujuće, pa i da dobije sasvim drugi smisao.
U tekstu objavljenom u „Politici”, „Ove godine bez Bemusa” nije napisano ništa pogrešno sem nespretne rečenice „Oni mogu da puste ce-de moje opere i za to im ne treba neki naročiti novac”.
Ovu rečenicu sam izgovorila, ali ne i naglasila. Niti je to moj predlog. Taj predlog je deo koncepta Tribine kompozitora! Još jednom, puštanje opera, ima ih tri nagrađene, sa ce-dea je deo programa buduće Tribine. O tome ću još ali kasnije.
Dakle, najbolje je staviti stvari u kontekst, vratiti moje rečenice na mesto, naročito kada je reč o tako važnim stvarima kao što su Bemus, Tribina kompozitora, i razni drugi muzički festivali, programi.
Ovaj tekst pišem pre svega zbog muzičara i muzike.
Šta je starije, muzika i muzičari ili festivali, koncertne agencije, sale, upravni odbori, producenti, direktori, komisije? Pišem zbog onih koji ozbiljno rade, vežbaju, komponuju, tresu se i trepere pred svaki nastup, bilo da su članovi orkestra, benda, solisti, kompozitori. Zbog njih, krajnje je vreme da se institucije upristoje.
Postoji red. Kao što postoji dres kod, kao što nije dozvoljeno da se u avion unose makaze, oštri predmeti, psi teži od tri kilograma, kao što moram da napišem partituru u kojoj ako nema reda nema ni očekivanog zvuka, tako ni ministarstvo neće dopustiti da projekat bude razmatran ako ne poseduje svu potrebnu dokumentaciju.
Šta tu smeta? Sa ovim pravilima složila sam se na samom početku rada komisije. Posle ne može drugačije. Nekad smo hteli i da izvrdamo, ali onda oštetite druge. Ostali smo dosledni. Uostalom, u razvijenom svetu projekat često morate prikazivati i u fazama.
To bi značilo da Bemus ima već prvu fazu za 2015/2016. na papiru. Možda to nije moguće. Ali šta je moguće?
Moguće je da Bemus ima tačno naveden program i izvođače i nekakvu potvrdu o saradnji sa ansamblima, umetnicima, ako ne sa svima a ono bar za nekoliko koncerata. Pa zar nije jednostavno bar sa domaćim umetnicima razmeniti koji mejl! Dalje, na osnovu čega formiraju budžet ako im program nije definisan? Na koji račun da uplatite sredstva ako im je račun blokiran? Jugokoncert je u dugovima, ne samo onima za koje znamo nego duguju i mnogim domaćim umetnicima. Nigde se ne pominje ime selektora ovogodišnjeg Bemusa, a koliko se sećamo Zoran Erić je dao ostavku prošle godine. Da li je vršilac dužnosti direktora Boško Radojković toliko sposoban da uspešno vodi i Jugokoncert i Bemus i Gitar art festival? I tako dalje.
Nekoliko reči i o Tribini kompozitora. Koliko ste sigurni da je Tribina jedino mesto gde imamo pregled savremenog stvaralaštva?! Ja nisam, i znam zašto. Nije samo akademsko savremeno! Možda je nekad bilo. Šta je sa onolikom elektronskom scenom i saund artom, i među njima ima pismenih muzičara, šta je sa festivalima Ring Ring, Interzona, Rezonejt itd.? Festivali koji se na mnogo inovativniji način bave savremenom muzikom.
Da li su se naši savremeni kompozitori afirmisali zahvaljujući Tribini, ili su putevi uspeha sasvim drugačiji?
Ja kažem drugačiji. Ovogodišnji koncept Tribine je da se obeleži stogodišnjica smrti Stevana Mokranjca, i to tako što bismo retrospektivno slušali sva nagrađena dela, neka uživo a neka, kao pomenute opere sa ce-dea. Da li je naziv, ime nagrade koncept? I da li to znači da će svi nagrađeni glumci na godišnjicu smrti Zorana Radmilovića, a nagrađeni Zoranovim brkom, izvesti po skeč iz svojih predstava i eventualno staviti brk da ne pomešamo sa Dobričinim prstenom.
Pa, sa Mokranjcem može i bolje. Na stranu to što je Tribina nastala sa idejom da nam predstavi najnoviju produkciju na polju savremene muzike.
Komisija je bila otvorena za svakog zainteresovanog. Mogao je doći i stručnjak i laik. I novinar sa kamerom. Gde ste bili?
Nikome nije palo na pamet da ukida Bemus i Tribinu kompozitora. Postoje i drugi fondovi, konkursi.

*Kompozitor i član komisije Ministarstva kulture za dodelu sredstava u oblasti umetničke muzike

***

Tekst Ivane Trišić

Politika, 21.3.2014.

OTPISANA TRIBINA KOMPOZITORA

Dva poznata i priznata muzička festivala, Međunarodna tribina kompozitora i Bemus, oba sa tradicijom i međunarodnom reputacijom i, svaki u svom domenu, smatran za manifestaciju od velikog značaja za kulturu naše zemlje, na ovogodišnjem konkursu Ministarstva kulture nisu se našla na listi projekata koji zavređuju podršku. Jednostavno su otpisani.
Izražavamo javno negodovanje protiv ovakvog stava komisije u sastavu Marija Adamov, Dragana Pantić i Asja Radonjić, muzikolozi, Anja Đorđević, kompozitor i Ivan Ilić, dirigent.
Međunarodna tribina kompozitora je festival koji je za dvadeset dve godine postojanja izveo preko 1160 kompozicija iz Srbije, zemalja nekadašnje Jugoslavije i iz celog sveta. On beleži 510 kompozitorskih imena. Na njemu je učestvovalo 11 orkestara (devet puta Beogradska filharmonija, deset puta Simfonijski orkestar RTSa, dva puta čuveni Klangforum iz Beča, tri puta ansambl Alternance iz Pariza, orkestar Sonanza iz Švedske…). Njegovom liku doprinelo je i 55 kamernih ansambala, 29 dirigenata i 450 solista.
Tribina je osnovana kao promoter savremenog umetničkog stvaralaštva i u tom smislu ona ima značajnu, istorijsku ulogu u skretanju pažnje na savremeni zvuk i negovanju publike koja će ga postepeno razumevati i prihvatati. „U Beogradu se ustalio zavidan broj slušalaca koji prate ovakve manifestacije i koji razumeju i vole savremenu muziku“ (Zorica Premate, „Politika“, 16.11.2013).
Funkcija Tribine se ogleda i u privlačenju i edukaciji izvođača, koji su upravo kroz ovaj Festival prešli dug i nimalo lak put tumačenja složenih, neobičnih i zahtevnih poetika savremenih stvaralaca, da bi vremenom došli do dubokog razumevanja i perfekcije u vladanju novim zvukom.
Put koji je prešla od osnivanja 1992. do danas nije bio lak niti je uvek bio adekvatno podržan, ali se ona konačno afirmisala kao relevantan deo muzičke kulture i u zemlji i u inostranstvu. O tome, između ostalog, svedoči i činjenica da na konkurs Tribine stiže oko 300 partitura.
Ako je naš Festival postao institucija, što zvuči kao veliki kompliment, to je postao zato što je trajao. Olako otpisati to trajanje znači ukinuti jednu dobro uspostavljenu tradiciju.
Tribina je odbijena sa argumentacijom da je njen domen najnovija produkcija a ne retrospektiva. Sadržaj ovogodišnje Tribine predviđa 32 dela, od toga je 17 najnovijih ostvarenja. Tribina nije izneverila svoju promotersku funkciju, tako da je prvi argument netačan.
Statutom Festivala (član 20, 1995) predviđene su antologijske retrospektive. I drugi argument je bez osnova. Podsetimo se, 16. Međunarodna tribina kompozitora (2007) bila je pregled najboljih dela izvedenih tokom prethodnih petnaest godina. Niko nam tada nije stavio primedbu, naprotiv.
Konačno, o kakvoj je retrospektivi reč?
Ove godine obeležava se stogodišnjica smrti Stevana Mokranjca. Istovremeno imamo i jedan manji jubilej, dvadesetogodišnjicu postojanja najprestižnije i jedine nagrade za kompozitorsko stvaralaštvo u našoj zemlji, koja nosi ime ovog velikana, a njen pokrovitelj je Ministarstvo kulture. Udruženje kompozitora, kao inicijator ove nagrade, želelo je da na svom Festivalu, upravo u godini Mokranjca, u centar pažnje stavi Nagradu Mokranjac.
Reč je o delima eminentnih kompozitora Dejana Despića, Isidore Žebeljan, Ljubice Marić, Ivana Jevtića, Ivane Stefanović, Vlastimira Trajkovića, Zorana Erića, Anje Đorđević, Aleksandre Vrebalov, Milana Mihajlovića, Srđana Hofmana, Ivana Brkljačića i Đure Živkovića, koji je za delo premijerno izvedeno na Tribini dobio i najveću svetsku, 100.000 dolara vrednu, Gromejer nagradu .
Vest o odluci Ministarstva u bliskim, esnafskim krugovima,uz podršku ponuđenom konceptu , izazvala je mnoge negativne ocene rada komisije. Međutim, kada ta vest dođe do stranih ansambala i autora koji su bili deo Tribine, kao i značajnih evropskih asocijacija za savremenu muziku u čiji rad smo uključeni,oni neće videti ni komisiju ni Ministarstvo, već državu i njenu kulturnu politiku.

U ime Upravnog odbora UKSa
Ivana Trišić, predsednica

Podršku Tribini kompozitora za samo jedan dan dao je svojim potpisima veliki broj muzičara, izvođača i muzikologa:

Kompozitori: akademik Dejan Despić, Vladan Radovanović, akademik Isidora Žebeljan, Srđan Hofman, Milan Mihajlović, Vojkan Borisavljević, Kornelije Kovač, Ivana Stefanović, Srđan Marjanović, Rade Radivojević, Miodrag Marinković, Nataša Bogojević, Miloš Zatkalik, Aleksandar Damnjanović, Zoran Dimitrijević, Jovan Maljoković, Đuro Živković, Aleksandra Vrebalov.
Izvođači: Ljubiša Jovanović, Dragana del Monako, Bojan Suđić, Aneta Ilić, Borislav Čičovački, Srđan Sretenović, Neda Hofman, Milana Zarić, Premil Petrović.
Dubravka Jovičić, dekanka Fakuleta muzičke umetnosti, Ana Kotevska, predsednica Muzikološkog društva Srbije, Branka Radović, kritičar i umetnički direktor Madlenijanuma, Marija Kovač, Nadežda Mosusova, Ana Karlović, Jelena Arnautović.
Kritičari: Zorica Premate, Srđan Teparić.
Kompletna muzička redakcija Drugog programa Radio Beograda: Jasmina Zec, glavni urednik, Bojana Žižić, Maja Čolović Vasić, Gorica Pilipović, Marija Vitas, Ivana Komadina, Dragana Marinković, Tatjana Kosanović, Ana Ćirica
Profesori Fakulteta muzičke umetnosti: Mirjana Veselinović- Hofman, Anica Sabo, Zorica Ćetković, Nikola Kitanovski, Vesna Kršić – Sekulić, Tijana Popović – Mlađenović, Rada Pećanac, Sava Miletić, Petar Vujačić, Slavica Stefanović, Dejana Bajić, Srđan Palačković, Tatjana Milošević, Svetlana Savić, Vera Ogrizović, Marija Špengler, Ljiljana Vukelja, Jelica Gligorijević, Mladen Đorđević, Tatjana Drobni, Marko Aleksić, Darko Karajić, Marija Misita, Mirko Isaeski, Maja Jokanović.

***

Pisma podrške Tribini kompozitora

Vladan Radovanović

Politika, 29.3.2014.

MUZIČKA KULTURA NA TASU

vladan radovanovic

Svaka kultura, te i muzička, mora posedovati četiri bitna svojstva: širinu, vrh, autohtonost i trajnost. Širina podrazumeva potrebu da se što šira populacija zadoji klasicizmom kao najpristupačnijim stilom umetničke muzike. Vrh znači da i najekskluzivniji muzički pristup mora imati svoje mesto u kulturi, i da njegova „ciljna grupa“ ne sme biti otpisana zbog manje brojnosti. U opsegu negovanja muzičke umetnosti drugih nacija nezamenljivo mesto zauzima muzika što nastaje na rodnom tlu, koju, u našem slučaju, stvaraju srpski kompozitori. Kako god orijentisana, ona je nacionalna po poreklu a ne po stilu, i treba da ostane raznovidna, ali bez njuejdžovskog „brisanja tragova“ i „posivljenja“. Trajanje pretpostavlja tradiciju, ali ni tradicija ne znači tradicionalizam nego trajnost negovanja muzike uopšte, kako bi ona vremenom, u svim njenim dimenzijama, bila usvojena od strane jedne nacije.
Ovogodišnja odluka komisije Ministarstva kulture jednim gestom je presekla sve četiri žile kucavice muzičke kulture. Uskraćena je finansijska podrška Bemusu i Međunarodnoj tribini kompozitora, koji sadržavaju pomenuta bitna svojstva u različitim proporcijama i iz različitih razloga nisu finansijski podržani. Mada je razlog početnog finansijskog nepodržavanja Bemusa bio nepotpuna dokumentacija koju je Jugokoncert poslao na konkurs, ipak se čini da će se problem s Bemusom povoljno razrešiti.
Iako je dokumentacija Tribine kompozitora bila u redu, njeno finansiranje nije prihvaćeno iz različitih razloga nego u slučaju Bemusa. Jedna primedba ticala se retrospektivnog karaktera programa. Smatralo se da „retrospektiva može da se priredi i van Tribine kompozitora“, kao i da za puštanje nagrađenih opera sa ce-dea nije potreban „neki naročiti novac“. Zameranje za retrospektivnost je neosnovano jer se Statutom festivala (član 20, 1995) baš predviđaju antologijske retrospektive. Dalje, retrospektiva planirana za ovu godinu ne bi se mogla prirediti van Tribine jer je imenom Mokranjčeve nagrada vezana za nju. Pored toga, na ovogodišnjoj Tribini ne bi se izvela samo dela posvećena retrospektivi, drugu polovinu programa činila bi nova dela savremene muzike. Da postoji blagonakloniji odnos prema Tribini, sigurno se ne bi planiralo reprodukovanje pomenutih opera, nego bi se one izvele uživo. U Komisiji se nije shvatilo da je način obeležavanja stogodišnjice smrti Stevana Mokranjca u okviru Tribine saobražen prirodi Tribine, i da taj „koncept“ ne može biti „bolji“, ali da van Tribine mogu postojati i drugi koncepti tog obeležavanja, koje svakako treba realizovati. Samo je pretpostavka da se odbojni stav prema Tribini ove godine ispoljio i zbog obilja srpske savremene umetničke muzike . Jer, kad se ta muzika stavi na tas, pretegne sećanje na sramni konkurs Beogradske filharmonije na temu: „Zašto ne volim srpsku savremenu umetničku muziku“. Iskreno sumnjam da su zadatu temu smislili sami članovi Filharmonije.

Vladan Radovanović

***

Dušan Bavdek

Politika, 2.4.2014.

NERAZUMLJIVO UKIDANJE SREDSTAVA TRIBINI KOMPOZITORA

Međunarodna tribina kompozitora dobro je prepoznatljiva pozornica savremene muzike, koja se zbog promišljenog koncepta, pažljivog programskog rada i velikog interesa publike (što nije slučaj u svim sredinama), formirala kao izuzetno zanimljiv i značajan festival savremenog muzičkog stvaralaštva na najvišoj međunarodnoj razini. Kao manifestacija Udruženja kompozitora Srbije, čiji su članovi i najistaknutiji srpski kompozitori i muzikolozi sa međunarodnom reputacijom ona ima veliku širinu, najveće moguće stručno zaleđe i autoritet.
Moje je viđenje Međunarodne Tribine kompozitora, da je ona platforma za međunarodnu promociju i afirmaciju srpske umetničke muzike, za informisanje nacionalne sredine o smerovima i postignućima u svetu, za pokretanje međunarodnih saradnji i razmena, pa i za kultiviranje svesnosti o vrhunskim umetničkim radovima iz proteklog vremena koji predstavljaju glavne reference te su posebno značajno doprineli uobličavanju muzičkog izraza.
Slovenačko i Srpsko udruženje kompozitora su zahvaljujući Tribini kompozitora i slovenačkim Internacionalnim koncertima uspostavili dobru saradnju. U Sloveniji smo tako ugostili izuzetne srpske muzičare (Klavirski duo LP, kao i Anetu Ilić, sopran, Stanu Krstajić, flauta, Nataliju Mladenović, klavir) od kojih su neki prezentirali kompozicije srpskih kompozitora i u okviru Konferencije Evropskog foruma kompozitora (ECF) u Ljubljani 2011. godine. Prošle je godine na 22. Tribini kompozitora nastupio slovenački ansambl 4Saxess i naši su izvođaći bili oduševljeni razinom kvaliteta festivala, odličnom organizacijom i srdačnim prijemom publike. Za ovu godinu dogovoren je dolazak na Tribinu trija „Quo vadis“ sa međunarodno priznatim slovenačkim avangardnim kompozitorom Urošem Rojkom.
Kao posledica ekonomske krize u više evropskih sredina (teško) se suočavamo sa smanjivanjem potpore kulturnim projektima. Međutim, potpuno ukidanje potpore festivalu kao što je Tribina kompozitora, meni je nešto apsolutno nerazumljivo. Zbog čega je Ministarstvo kulture RS procenilo da festival koji uspešno i efikasno služi svojoj misiji, koji ima publiku i dobru međunarodnu reputaciju ne zaslužuje nikakvu potporu? Zašto zatvoriti jedan od svojih značajnih kulturnih prozora u svet? Verujem da je pomenuta odluka, koja može prouzrokovati čak i zatvaranje festivala, tragično kratkovida i štetna. Nadam se i želim, da će kolege u Udruženju kompozitora Srbije moći da izbegnu najgore i da će ubuduće festival opet dobiti potporu i priznanje koje zaslužuje.

Dušan Bavdek,kompozitor
Šef odela za kompoziciju i teoriju Muzičke akademije u Ljubljani
Rukovodilac međunarodnih aktivnosti Udruženja kompozitora Slovenije
Član Upravnog odbora Europskog foruma kompozitora

Dušan Bavdek na 21. Međunarodnoj tribini kompozitora

***

SOKOM – SAVEZ KOMPOZITORA MAKEDONIJE

Politika, 3.4.2014.

PODRŠKA TRIBINI KOMPOZITORA

Veoma nam je teško da poverujemo da manifestacija koja predstavlja simbol prezentacije savremenog muzičkog stvaralaštva u Srbiji i u širem regionu, iznenađujuće i odjednom, od svog nadležnog ministarstva nije dobila ni dinar podrške za realizaciju svog ovogodišnjeg programa!
Iako se možda čini neprikladnim što reagujemo, jer nismo ni članovi Udruženja, niti organizujemo Tribinu, ipak – reagujemo kao kompozitori, kao izvođači, kao umetnici uopšte, jer smatramo da se ovde radi o nečemu daleko većem, daleko dubljem, što zadire u samu srž tretmana umetničke savremene muzike ne samo u Srbiji, već i šire.
Međunarodna tribina kompozitora je više od dvadeset godina bila jedna od najvažnijih platformi za prezentaciju kako srpskog, tako i svetskog savremenog muzičkog stvaralaštva. Udruženje kompozitora Srbije bilo je, a verujemo – ostaće i dalje, i pored svih poteškoća, važan faktor u oblasti međunarodne saradnje i kulturne razmene u regionu.
Zahvaljujući saradnji između naših udruženja kompozitora, posebno one vezane za festivale savremene muzike slične Tribini, a u Makedoniji su to „Dani makedonske muzike“ čiji je pokrovitelj predsednik Republike Makedonije, a koji u najvećem svom delu finansira Ministarstvo za kulturu Republike Makedonije, dosad smo zajedno realizovali nekoliko izuzetnih koncerta u Skoplju, Beogradu i Ljubljani, na kojima su vrhunski makedonski, srpski i slovenački umetnici izvodili muziku iz triju zemalja. U sklopu te saradnje srpska savremena umetnička muzika se, u poslednjih nekoliko godina, a nakon višegodišnjeg zastoja, ponovo čula u Makedoniji, a makedonska je doživela svoju prezentaciju i afirmaciju ne samo u Srbiji, već i šire. Za sve ove projekte smo imali finansijsku podršku našeg Ministarstva kulture.
U ekonomski jačim zamljama i najrazvijenijim kulturnim sredinama, vidu savremenog muzičkog stvaralaštva kojim se bavi Tribina kompozitora, Dani Makedonske muzike, Varšavska jesen, Gaudeamus i mnogi drugi širom Evrope i sveta,potrebna je potkrepa države.

Nepružanje ove podrške ne znači samo nedostatak osnovne svesti za važnost određenog segmenta muzičke kulture, bez kojeg kulturna mapa jednog naroda ne bi bila kompletna, već kao posledicu toga ima i svojevrsno sakaćenje ne samo sadašnjosti, već i budućnosti tog istog naroda.
Iskreno se nadamo da će Ministarstvo kulture Republike Srbije naći načina da održi ovu tradiciju i da joj pruži uslove za dalji razvoj.

U ime Saveza kompozitora Makedonije, kompozitori Soni Petrovski, Jana Andreevska, Darija Andovska, Goran Načevski i Damjan Temkov i muzikolozi Marko Kolovski i Branka Kostić-Marković.

***

Sven Hartberger

Politika, 7.4.2014.

Tribina kompozitora – doprinos međunarodnom muzičkom životu

Vest o situaciji u kojoj se našao festival Medjunarodna tribina kompozitora za nas je bila pravi šok. Ovde u Beču niko ne bi poverovao da Ministarstvo kulture Republike Srbije zaista ozbiljno razmišlja da uskrati podršku veoma cenjenoj i hvaljenoj Medjunarodnoj tribini kompozitora, koja po našem mišljenju predstavlja spektakularan doprinos Srbije medjunarodnom muzičkom životu.

Za ansambl Klangforum Wien, Medjunarodna tribina kompozitora je glavni izvor informacija o razvoju srpske kompozitorske scene. Ovaj festival je bio i jeste mesto gde se uspostavljaju veze izmedju našeg ansambla i srpskih kompozitora kao što je, recimo, bio slučaj sa Djurom Živkovićem, čije delo će ansambl izvoditi u sledećoj sezoni. Za Srbiju, to je takodje i prozor ka inostranim festivalima i koncertnim dvoranama i način na koji ansambli kao što je Klangforum mogu pomoći da se srpska muzika promoviše u svetu. Ako ovaj svetionik prestane da svetli, veoma će nam teško biti da pružamo podršku kompozitorima iz Srbije.

S najboljim željama cenjenom Udruženju kompozitora Srbije

Sven Hartberger
Direktor orkestra Klangforum

Orkestar  Klangforum na 20 Medjunarodnoj tribini kompozitora

***

ECSA – Evropsko udruženje kompozitora i muzičkih pisaca

Politika, 15.4.2014.

ZAŠTO JE TRIBINI KOMPOZITORA USKRAĆENA PODRŠKA

ECSA, Evropsko udruženje kompozitora i muzičkih pisaca, predstavlja više od 17.000 profesionalnih kompozitora i muzičkih pisaca iz 22 evropske zemlje. Sa 42 organizacije u svom sastavu, Društvo zastupa interese stvaralaca umetničke i klasične, filmske, audio-vizuelne i popularne muzike.
ECSA je obaveštena, od strane svog člana iz Srbije – Udruženja kompozitora Srbije – da je, prvi put u istoriji Međunarodne Tribine kompozitora, Ministarstvo za kulturu Republike Srbije odbilo da finansira ovaj festival.
Međunarodna Tribina kompozitora je vrlo cenjen festival koji igra važnu ulogu u promociji srpske kulture. Ona nudi jedinstvenu priliku da se srpski kompozitori prikažu svetu i time značajno doprinosi evropskoj kulturi. Tribina čvrsto povezuje Srbiju sa širom evropskom mrežom muzičkih profesionalaca i entuzijasta. Festival aktivno doprinosi uticaju Beograda kao dinamičnog i živog kulturnog centra i uvećava njegovu međunarodnu vidljivost.
ECSA čvrsto veruje da je negativna odluka Ministarstva kulture kratkovida i pogrešna. Naše je iskustvo, kao evropskog udruženja, da evropske zemlje koje investiraju u svoje nacionalno kulturno nasleđe i u aktivnu promociju umetnika i stvaralaca u usponu stiču zavidan uticaj i na regionalnom i na evropskom planu.
Podrška muzici, naročito savremenoj, nije trošak već investicija. Na području Balkana, na primer, ECSA je bila svedok kako je Hrvatska država iskoristila muziku kao svoje promotivno sredstvo (neki od njenih festivala dospeli su na stranice svetski uglednih magazina, kao što je Time-out), i tako značajno uvećala ne samo svoj uticaj u okviru Evrope, već i broj turista koji je posećuju.
ECSA insistira da Ministarstvo kulture preispita svoju odluku i da Udruženju kompozitora Srbije podnese detaljan pismeni izveštaj – kako je ono i tražilo – o razlozima koji su ga naveli da odbije finansijsku podršku Tribini kompozitora.

Sa poštovanjem,

Alfons Karabuda
ECSA predsednik

Lusi Matera
ECSA Generalni sekretar

***

ANSAMBL ALTERNANS IZ PARIZA

Upozoren sam da Ministarstvo kulture Republike Srbije namerava da ukine finansijsku podršku Međunarodnoj tribini kompozitora.
Kultura je najdragocenija stvar koju evropski narodi smatraju zajedničkom već mnogo vekova. Upravo je ona iskovala naš identitet.
Na žalost, kultura nije uspela da izbegne mnoge ratove i sukobe, ali ona svejedno jeste naše nasleđe iz kojeg crpimo energiju da gradimo zajedničku budućnost.
Međunarodna tribina kompozitora je jedno od onih korisnih mesta na koja ljudi iz cele Evrope dolaze da razmene ideje i iskustva, da licem u lice vode dijalog sa kompozitorima, studentima, publikom…
Međunarodna tribina kompozitora je upravo ono pravo mesto na kojem ljudi iz dana u dan izgrađuju smisao Evrope.
Sa tim razlogom, a i zato što Srbija namerava da se pridruži Evropskoj zajednici, bilo bi apsolutno neshvatljivo da iz zemlje iščezne ovako jedinstven kulturni prostor posvećen savremenoj muzici.
Naprotiv, finansijska podrška ovom međunarodno priznatom festivalu trebalo bi da se uveća i postane stalna.

Žan Lik Mene, flautista
Šef ansambla Alternans iz Pariza
Pariz, 3. april 2014.

* čekamo objavljivanje

ANSAMBL ALTERNANS NA 19. TRIBINI

***

LJUBIŠA JOVANOVIĆ

ljubisa jovanovic

Tribina kompozitora predstavlja jedan od kamena temeljaca srpske muzičke kulture. To je mesto zaslužila višedecinijskim postojanjem i predstavljanjem najznačajnijih ostvarenja savremenog muzičkog stvaralaštva. Ne postoji nijedan ozbiljan reproduktivni umetnik na ovim prostorima koji nije uzeo učešća na Tribini. Vrhunski svetski izvođači savremene muzike bili su gosti Tribine, a publika u sve većem broju prati nove tendencije muzičkog izraza u zemlji i svetu, koje nam predstavlja ovaj festival.

Tribinu kompozitora možete voleti ili ne. Možete je razumeti ili odbacivati i osporavati. Ali, ukoliko želite da sledite osnove civilizacijskog rasta jednog društva, obaveza državnih organa je da ulažu u razvoj savremene muzičke umetnosti u svojoj zemlji. Samo na taj način može se krenuti dalje i samim tim približiti kulturnim tokovima u razvijenom svetu. Bilo kakav „izgovor“, od koncepcije ili nepotpune dokumentacije, do pitanja da li neko želi da sluša savremenu muziku, predstavlja samo nemušta izbegavanja odgovornih da prihvate svoju obavezu učešća u razvoju i promociji umetničke misli u Srbiji.

Ljubiša Jovanović
Flautista
Red.prof. FMU u Beogradu

* čekamo objavljivanje

***

ĐURO ŽIVKOVIĆ

DJURO ZIVKOVIC

Kao kompozitor i izvođač primio sam sa tugom i šokom vest o osporavanju dodele sredstava za ovogodišnju Tribinu kompozitora. Ne želim sada da govorim o značaju Tribine za mene lično i za srpsku muziku, već samo želim da naglasim da se savremena muzika i svaka ozbiljna muzika, nalazi u velikoj opasnosti, nalazi se nad bezdanom opšte-kulturne propasti društva. Ovo je vreme velikih događaja i promena na svakom planu ljudske zbilje a samim tim i velikih rizika. Svako onemogućavanje kulturi da se razvija povlači sa sobom konsekvence raspada vrednosti društva, moralnih vrlina i obrazovanja. Oni koji stoje iza odluke da se ospori podrška za održavanje Tribine moraju da snose ogromnu odgovornost za već naslućene katastrofalne rezultate ovog događaja, a koji se već čuju u Evropi.
Ja pozivam ministra kulture da upotrebi lex specialis kojim bi se trenutna šteta sanirala u što kraćem roku. Ministarstvo kulture bi trebalo da neopozivo, bez odlaganja podrži Međunarodnu tribinu kompozitora u njenoj celovitosti. I ne samo to, ja prediram da u budućnosti festivale kakav je Tribina kompozitora, Ministarstvo kulture povlasti u dobijanju sredstava, kako bi se festival mogao planirati u budućnosti bez straha od nestanka. Sredstva za ovako bitne događaje za našu kulturu bi trebalo da budu dodeljeni bez konkursa a organizatori festivala bi bili odgovorni za kvalitet koncerata, posećenost kao i ekonomsku transparentnost. Takav način sinergije države i kulturnih institucija je neophodan za pravilan razvoj društva i društvenih vrlina.
Iskreno se nadam da će Ministarstvo kulture u poslednjem trenutku zaustaviti ovo neverovatno ruiniranje kulture.

Đuro Živković,
kompozitor, profesor na Kraljevskom koledžu za muziku u Stokholmu,
ovogodišnji dobitnik najveće svetske nagrade za kompoziciju Gremejer (100.000 dolara)

* čekamo objavljivanje