Svetislav Božić (1954) je profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. NJegovo stvaralaštvo se zasniva na očuvanju i obnovi dva vitalna polja muzičke tradicije: duhovnog i svetovnog, pre svega u žanrovima horske i orkestarske muzike. Najvažnija dela: Raški mozaik za klavir i orkestar (1996), Poslednja ljubav u Carigradu, simfonijska poema zasnovana na romanu Milorada Pavića (1998), Igra sa Radočela, simfonijska poema (1988), Kapadokijsko bdenije, poema za klavir i orkestar (1991), Lirika Atosa za klavir (1988), San gospodara svetlosti za dva klavira (posvećeno Nikoli Tesli).

Njegovo konzistentno programsko usmerenje zasniva se na ličnoj reviziji muzičke osećajnosti pravoslavlja. Srpska književna dela predstavljaju značajan podsticaj za nastanak Božićeve muzike: tako su nastale kompozicije inspirisane stihovima Despota Stefana Lazarevića, Venclovića, Pavića, Crnjanskog, Dučića, Medakovića i Bojića.

Umetnički vjeruju S. Božića najočigledniji je u duhovnim delima za mešoviti hor: Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, Opelo u gis molu, Svenoćno bdenije, Strasna sedmica.

Muzika svetislava Božića izvodi se  na Kipru, u Grčkoj, Bugarskoj, Ukrajini, Mađarskoj, Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj, Španiji, Belgiji, Engleskoj, Nemačkoj, SAD i naročito u Rusiji, gde su njegova dela bila na programu kapele Glinka iz Sankt Petersburga, Muškog hora iz Sankt Petersburga, Ukrajinskog nacionalnog filharmonijskog orkestra iz Zaporožja ansambla Oxford Philomusica iz Londona (pod pokroviteljstvom Vladimira Aškenazija).

- Serbia
Serbia za mešoviti hor a capella komponovana je 1990. godine na stihove Miloša Crnjanskog, sledi onu nit koja živi u srpskoj umetničkoj muzici od stevana Mokranjca do danas. Okrenuta sudbini, eshatološkoj konačnosti srpskog naciona, ova pesma živi u muzici, sredstvima i izrazom, bliskim karakteru i formi opela.

Biografija – Svetislav Božić (svetislavbozic.com)
Božić Svetislav (sanu.ac.rs)
Svetislav Božic biografija i bibliografija.pdf (sanu.ac.rs)